!-- Page content -->
PROGRAM

"Pjesma nek nas vodi k ljubavi i slozi..."

PROGRAM


Ovdje možete vidjeti program KUD-a Tena. Program KUD-a Tena sastoji se od velikog broja folklornih koreografija koje se izvode u redovnom programu.

Program se sastoji od sljedećih koreografija:

KUMOVA GRANA
Svatovski običaji iz Slavonije
×



KUMOVA GRANA

Slavonski svatovski običaj iz Đakovštine. U ponoć kum donosi granu okićenu pucojkama, bebama i jabukom, te ju prodaje na licitaciji. Sav prikupljen novac ide mladencima. U Slavoniji samo u svatovima pleše se parovni ples pod nazivom Mađarac. Tu je još i uveženi ples Kukunješće, koji je ovdje dobio svoju verziju plesnim stilom i glazbenim figurama.

Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


SLAVONSKE KRALJICE
Običaj kraljica na blagdan Duhova
×



SLAVONSKE KRALJICE

Na blagdan Duhove, većina slavonskih sela je posebnog izgleda, tada se u Gorjanima, Vrpolju, Gundincima, Otoku i drugim selima uz kršćanske dužnosti obavlja i običaj kraljice. Ljelje, kralji, kraljevi, kraljičari, kraljice su sinonimi za isti običaj. Ime ljelje je vjerojatno nastao od pripjeva ljeljo koji se u tom kraju dodaje prigodnim pjesmama, a pjevaju ih djevojke obilazeći u povorci selo u ulozi kraljeva i kraljica. U družbi kraljica može biti i do dvadeset djevojaka, a uz njih idu prosjaci (mladići koji sakupljaju darove) i svirac (gajdaš ili samičar ili u novije vrijeme tamburaši). Vrlo svečano obučene i dotjerane djevojke posjećuju kuće i s posebnim pjesmama za svaku od njih obraćaju se ukućanima. Kraljevi predstavljaju djevojke koje imaju poseban status u selu, a označavaju djevojke zrele za udaju koje su već ušle u seosku zajednicu. Kraljice su mlađe, to su djevojke upravo prispjele za udaju, koje kraljevi uvode u seosku zajednicu. Ulazeći u pojedine domove kraljevi doznaju situaciju u kući i spoznavaju mogućnosti za sklapanje novih brakova. Uz vrlo specifične figure koje se pojavljuju, vrlo je značajna pjesma ovih djevojaka.

Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


KIRBAJ
Običaji za kirbaj u okolici Vinkovaca
×



KIRBAJ

U koreografiji Kirbaj najveći naglasak je stavljen na edukaciju želeći se vjerno prikazati kako se nekad odvijao kirbaj u okolici Vinkovaca, naravno uz malu dotjeranost kakvu pozornica traži. Prva izvedba ove koreografije prikazala se u Đakovu na 15. godišnjici održavanja "Šokačka se grana vije". Koreografiju je napravila gđa. Blanka Žakula, a glazbenu obradu su napravili gosp. Mihael Ferić i gosp. Duško Topić.

Koreografija: Blanka Žakula


AJMO ŽITO POKUPITI PA ĆEMO KOLO ZAIGRATI
Žetveni običaji iz Slavonije
×



AJMO ŽITO POKUPITI PA ĆEMO KOLO ZAIGRATI

Vrijeme stare slavonske žetve je vrijeme napornog rada. Zato je kraj žetve obilježen posebnim običajima, jer se najbolji klas ostavlja za kraj, da ga obori najbolji kosac. Poslije molitve ples i veselje.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


SAVOM VODOM OD DAVORA DO ŠAMCA
Običaji iz slavonske Posavine
×



SAVOM VODOM OD DAVORA DO ŠAMCA

U slavonskoj Posavini svako selo ima svoje šetano kolo na polako i šetano kolo na brzo. U tim šetanim kolima, koja se izvode a'capella mogu se vidjeti različite figure: kružnica, "piškota", zmija, a sigurno najefektnije su "kolo na kolo" i "žrvanj".



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


BARANJSKI SVATOVSKI ADET - Stipi Brdariću
Baranjski svatovski običaji
×



BARANJSKI SVATOVSKI ADET - Stipi Brdariću

Baranjski svatovi krajem 19. stoljeća sastavljeni su zapravo, od niza običaja koji se redaju jedan za drugim. U ovoj koreografiji predstavljeni su samo neki: zaruke i davanje jabuke, oproštaj od majke, izlazak iz crkve, ulazak mladenke u kuću i kobila. Najstariji instrument ovog područja su gajde, a gajdaši su u svatovima pokazivali svoju dominantnost i kreativnost. Stvarali su melodije koje je svirao samo jedan gajdaš. Uz standardne baranjske melodije "Tanac" i "Kolo" pojavljuju se i te rijetko čuvene melodije.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić
Glazbena obrada: prof.dr.sc. Enrih Merdić i Duško Topić


NA IVANJE NE RADIM ORANJE
Podravski plesovi Hrvata u Mađarskoj
×



NA IVANJE NE RADIM ORANJE

Pjesme i plesovi Hrvata u Mađarskoj. Hrvati u Mađarskoj dijele se u nekoliko skupina. Tu su Šokci, Bošnjaci, Bunjevci i Podravci. U Ovoj koreografiji predstavljamo plesove i pjesme Podravaca iz sela Martince i Lukovišće nedaleko Barsc-a. Za ovo područje možemo reći da je tipično Panonsko zbog velikog broja kola i drmeša koja se plešu. Međutim vidljivi su i utjecaji i šokačkog folklora Baranje (naročito u nošnjama) i Mađarskog (temperamentni plesovi momaka).



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


PLESOVI IZ MEĐIMURJA
Tradicionalni plesovi iz Međimurja
×



PLESOVI IZ MEĐIMURJA

Na sjeveru Hrvatske nalazi se Međimurje. U plesovima se osjeća jak utjecaj mađarskih čardaša. Mnogi plesovi su nestali za vrijeme mađarizacije ovog područja, pa su narodni koreografi na osnovi starih melodija načinili plesove u skladu s starim melodijama. Takvi su naprimjer plesovi Faljila se Jagica divojka i Baroš oj Barica. Tu se plešu vrlo atraktivni plesovi kao Šopka tanec (ples sa šeširima) i Kuritari.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


POSAVČICA OD GLAVE DO PETE
Pjesme i plesovi iz Posavine
×



POSAVČICA OD GLAVE DO PETE

Pjesme i plesovi iz Posavine. U Posavini bio je običaj da su nedjeljom pred Ivandan mlade djevojke, složene u redove, išle kroz selo pjevajući "Tančec" na prastari način (unison završetak). Plesovi u Posavini su vrlo temperamentni a to je izraženo u jakom vetikalnom pomaku. "Drmeš", "Repa", "Dučec" i zavodljiva pjesma "Ja sam mala" ostali su dio ove koreografije.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


ZELEN JURAJ DOŠAL JE
Pjesme i plesovi iz Pokuplja
×



ZELEN JURAJ DOŠAL JE

Običaj i plesovi iz Pokuplja. U zapadnoj Hrvatskoj, a naročito u Pokuplju, još i danas se u nekim mjestima izvodi ophod momaka kroz selo za Jurjevo. Momci donose travicu i grančicu u dvorište i na taj način označavaju početak proljeća. Uvečer pred crkvom okupe se i djevojke i ples počinje. Plešu se Đikalica, Šimićka, polka i drmeš. Posebnost pjevanja u ovoj regiji je pjevanje mimo ritma plesa.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


U BUNJEVCA SALAŠ BILI
Pjesme i plesovi bunjevačkih Hrvata
×



U BUNJEVCA SALAŠ BILI

U najžitorodnijem kraju na sjeveru Bačke oko grada Subotice, gdje žive Bunjevci, omiljni ples je momačko kolo. U ovom plesu muškarci se neupadljivo natječu u igranju. Oni imaju na čizmama pričvršćene zvečke, vrsta praporaca, a žene imaju o pojasu igrač, svilenu široku vrpcu. Prije pedesetak godina Bunjevke su za svoju nošnju kupovale svilene i baršunaste tkanine lionskih tvornica svila u Francuskoj. U Ovoj koreografiji prikazane su dvije kraće slike iz bunjevačkih svatova.



Koreografija: dr. Ivan Ivančan


A OJ LIKO RAVNIJA OD SRIJEMA
Plesovi iz Like
×



A OJ LIKO RAVNIJA OD SRIJEMA

Plesovi u Lici su uglavnom bez glazbene pratnje, osim jednog najstarijeg plesa Tanac, koji se pleše uz pratnju tambure dangubice. Naročito je značajna uloga kolovođe - zapovjednika plesa, koji je najbolji plesač i odgovorna osoba za red na plesu.



Koreografija: prof.dr.sc. Enrih Merdić


LEPO NAŠE ZELENO PRIMORJE
Plesovi iz Primorja

POKLADE SU I LUDI SU DANI
Prikaz pokladnih običaja

PLESOVI IZ BARANJE
Tradicionalne pjesme i plesovi iz Baranje

PLESOVI S OTOKA HVARA
Plesovi iz Jadranske plesne zone
©Kud Tena Đakovo | 1985. - 2017.